Novi Radio Bihac

radio-play1  wmp  winamp  quick  realp

radio player

22 Apr

Mito i korupcija - realnost našeg zdravstva ?!

Ukoliko u BiH želite posao ,bolju poziciju,društveni status, ali i zdravlje, koje je svima ustavom i zakonom garantirano, morate posegnuti duboko u džep, kreditno se zadužiti i grcati rate godinama.

To je bh. svakodnevica već 17 godina na koju su građani navikli, pomirili se s tim, i pristali biti saučesnici u krivičnom djelu primanja dara i drugih oblika koristi. Smatraju da drugog izbora nemaju, jer privilegija da na pošten način imate osnovna ljudska prava, nije za svakog od njih.

Korupcija je ipak najopasnije u zdravstvu obzirom da su direktno u pitanju ljudski životi.

„Carski rez" za 300 KM ?

Anketirani građani Bihaća uglavnom smatraju da korupcije ima u zdravstvu. Ono što je indikatvno, niko od ispitanika, iz principijelnih razloga ne bi dao novac, poklon ili bilo koji drugi dar, jer imaju zdravstveno osiguranje. Ipak, smatraju da korupcije ima i da je većina ljekara u ovdašnjim zdravstvenim ustanovama korupmirana. Slučaj kada bi dali novac, kažu, je samo onda kada bi u pitanju bio život nekog od članova porodice.

Ističu da „korupcije" najviše ima na Kirurgiji, Ortopediji, a posebno Odjelu ginekologije i porodiljstva. Tako jedna od anketiranih građanki koja nije željela imenovati ljekara , kazala da je dva puta morala plaćati po 300 KM za porod na carski rez, iako se tvrdi, nije mogla poroditi prirodnim putem.

Ni pomentuta građanka, odnosno pacijentica , ali ni ostali ispitanici nisu znali da su davanjem mita direktni saučesnici u krivičnom djelu korupcije. Zajedno sa državnim institucija koje vode borbu protiv korupcije, isključivo je mogu ukoliko prijave onog ko je od njih zatražio novac, dar ili neku drugu uslugu. Uslov je samo da prijava bude potpisana imenom i prezimenom.

Dokaz prijava sa identitetom

U slučaju da je prijava anonimna, smatra Ivana Karajić , ispred Transparency Internationala BiH onda je teško utvrditi da korupcije zaista i ima. Dodaje da bi u tom slučaju policija mogla mnogo toga promijeniti. Prijašnje akcije koje su donosile rezultate bile su one sa obilježavanjem novčanica i snimanjem slučajeva uzimanja mita. Međutim, to običan građanin ne smije uradit , jer nadležne sudske institucije takav dokaz neće prihvatitit.

Činjenica je da veoma mali broj građana Bihaća zna da pri MUP USK postoji Antikorupcijski tim kojem se mogu obratiti i zatražiti pomoć. Međutim iz straha od posljedica i „osvete" onih koje se prijavljuje, odustaju.Tako je u posljednje vrijeme AKT-u USK-a bilo podneseno samo 12 prijava koje su se odnosile na korupciju u zdravstvu. Četiri podnosioca prijave bilo je spremno dovesti cijeli slučaj do kraja, ali su zbog straha od posljedica odustali.

Dr. Veledar jedini procesuiran

Strah nije spriječio savjesnog građanina koji je prijavio dr. Nazifa Veledara, bivšeg ljekara Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijankić. Veledar je jedini ljekar u posljednjih 20 godina koji je procesuiran za krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi.Kantonalni sud u Bihaću tako je za ovo krivčno djelo donio drugostepenu odluku, odnosno pravosnažnu presudu u kojoj stoji da je dr. Veledar dobio osam mjeseci zatvora uslovno jednu godinu za djelo iz člana 380 stav 1 KZF BiH.

Nađa Diklić, novinarka Slobodne Bosne iz Banja Luke nije bila „dovoljno" hrabra da prijavi korupciju, jer je u pitanju bio život njenog oca. Znala je kaže, da postupa suprotno ličnom uvjerenju, ali i kodeksu i svim drugim novinarskim normama, ali nije mogla protiv želje roditelja da "ostavi" stvari kakve jesu, jer je ocu  trebala pomoć.  

-Moj otac je bolovao od dijabetesa, i tri puta mu je amputirana ista noga na Kliničkom centru u Banja Luci. Većinu stvari smo morali kupovati ili davati novac ljudima na ruke koji su ga u to vijeme liječili. Jedno vrijeme bolovao je i od MRSA-e, za što je bio u potpunoj izolaciji, sam na spratu i niko od sestara mjesec dana nije htio da uđe u njegovu sobu zato što je zlatni stafilokok izuzetno prenosan. Ja sam mu ulazila u sobu i obavljala sve potrebne stvari, od davanja lijekova do lične higijene. Nažalost, umro je prije godinu dana. Tokom njegovog liječenja davanje novca se podrazumijevalo, ali ionako se zna koliko koji ljekar košta, ističe Diklić. Dodaje da tokom očevog  liječenja samo jedan ljekar nije htio novac, a svi ostali su ili tražili novac ili su morali posezati za poznanstvima i vezama.

Korupcija ima u KB Bihać

U ovdašnjim zdravstvenim ustanovama, posebno u najvećoj od njih, Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić" priznaju da ima korupcije i u njihovim redovima, ali također bez prijave sa identitetom ne mogu je dokazati. Iz tog razloga krenuli su iz drugog ugla, pa su usvojili Pavilnik o prevenciji i borbi protiv korupcije kojim između ostalog nastoje unaprijedi kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite. Almir Kovačević, kooridnator Odsjeka za akreditaciju, i razvoj ljudskih resursa za Novi radio je rekao:

-Načelnici, šefovi službi pored redovnih poslova koje obavljaju unutar svojih službi ili odjela, zaduženi su i za provođenje stručnog nadzora nad radom zaposlenika. Upravo su oni osobe kojima se pojava korupcije mora prijaviti. Možemo pričati rekla-kazala, ali moramo imati pisani trag, bilo da je upućena žalba, prigovor pacijenta koji ima pravo na dostupnost zdravstvene zaštite najbolji kvalitet zdravstvene usluge. Niko ga ne može spriječavati, odnosno tražiti određenu protuuslugu ili naknadu, - ističe Kovačević.

Kao i ostali zdravstveni centri u BiH i KB „Dr. Irfan Ljubijankić" je potpisnik Sporazuma sa Centrom civilnih inicijativa za donošenje internih akata koji će normirati proces borbe protiv korupcije. CCI su im ustupili promotivni materijal, beždeve i plakate koji su postavljeni na svim vidnim mjestima. Međutim, prema riječima Ajdina Zulića, šefa kabineta u kantonalnoj bolnici , plakati su vrlo brzo skinuti sa hodnika, ali i bedževi sa mantila medicinskog i nemedicinskog osoblja.

-Bedž je nosilo samo nekoliko ljekara i medicinskih tehničara tri eventualno sedam dana. Ali ,isticanje plakata na vidno mjesto ili nošenje bedževa ne znači i borbu protiv korupcije ukoliko se ne poduzimaju i ostali koraci, jer se time neće postići ciljni efekti, kaže Zulić.

„Tihi" rat

A ciljni efekti su praćenje procedura, normaliziranje određenih aktivnost,poput liste čekanja na operativne zahvate, te djelimično praćenje bolničke informatizacije koji spriječava mogućnost korupcije.

Kako bi potaknuli pacijente da im ukažu dodatno povjerenje na bolničke hodnike postavili su i sandučiće za pohvale, sugestije,ali i upozorenja na mito i korupciju. Upravo takvih prijava u posljednje vrijeme nije bilo, što je za Adisa Arapovića , menadžera Centra civilnih inicijativa indikativno i može upućivati samo na dva zaključka:

- Jedan je da u Kantonalnoj bolnici u Bihaću uopće nema korupcije što bi bila izuzetno dobra vijest, mada bih bio krajnje oprezan da tako nešto zaključim . Drugi je da se građani naprosto boje ili ne žele prijavljivati slučajeve korupcije . Ukoliko se boje, to je ozbiljan problem koji država mora riještiti, zaštiti ih. Ukoliko ne žele prijaviti korupciju onda su suodgovorni za njeno postojanje, jer svi oni koji učestvuju u koruptivnom činu bilo da daju ili primaju mito, moraju snositi odgovornost shodno krivičnom zakonu F BiH. Čak i bez tih zakona , mislim da je to krajnje amoralan, neetičan čin koji ruši kredibilitet i onog ko daje i ko prima mito- kaže Arapović.

Zakon o zaštiti uzbunjivača

Šute građani jer smatraju da time ne mogu postići ništa osim što će naštetiti sebi, jer ih ni državne institucije adekvatno ne štite. „Takozvana „štela" ,nepotizam, odnosno zapošljavanje bliskih ljudi bez obzira na kvalifikacije, a posebno „koverta" otvaraju i gvozdena vrata.Stati tome u kraj odlučio se Tim NVO Centar za odgovornu demokratiju" Luna". Upravo rade na izradi Nacrta Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, a koja bi, nadaju se u Centru, u parlamentarne procedure trebao biti pušten najkasnije do 1. juna . Obzirom na komplikovan pravni sistem u BiH i, COD radi na četiri modela Zakona.

-Prvi je državni i odnosi se na 24.000 osoba koje su zaposlene u državnim institucijama. Potom slijedi federalni za koji bi tekst Nacrta trebao biti završen do kraja aprila, te na Zakonu za Republiku Srpsku i Distrikt Brčko.

Osnovni načina da se suzbije korupcija je podizanje svijesti, educiranje i informisanje građana o samom problemu korupcije. Nažalost, veliki broj ljudi nema elementarne informacije o tome kako da se izbore za svoja prava. Zbog toga se veliki broj ljudi opredjeljuje da da mito koliko god ono sitno bilo, nego da se principijelno izbori ono što ga slijeduje u kontekstu zdravstvene zaštite.

Najefikasniji način borbe protv korupcije bio bi da se promijeni svijest građana-pacijenata u smislu nuđenja novca za nešto što je već plaćeno. Pored toga, kompletan sistem u zdravstvenim ustanovama generalno, mora se unaprijediti, te uvesti bolji nadzor nad radom ljekara i medicinskog osoblja. Također, rad ljekara i medicinara mora se napokon početi vrijednovati u skladu sa odgovornošću koju ovi ljudi svakodnevno nose na svojim plećima.

Prilikom polaganja Hipokratove zakletve ljekari su se obavezali da će svoj život staviti u službu humanosti,da će svoje zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno, a najvažnija će im briga biti zdravlje pacijenta.Većina ljekara pridržava ove zakletve. Ali, postoje i oni koji bacaju ljagu na ovu časnu profesiju tražeći i uzimajući od pacijenata razne poklone ili novac. Upravo takvi ljekari trebali bi se prisjetiti položene zakletve. Ili natjerati policijske, sudske i tužilačke institucije da ih podsjete ko je bio Hipokrat.

Irma Nuspahić Šiljak

Newsletter

Socijalne mreže

Trenutno aktivnih Gostiju: 33