„Dan bez automobila“ u USK-u

Prvi „Dan bez automobila“ održan je još u vrijeme naftne krize 1970. godine. U europskim gradovima ova manifestacija postala je popularna tek devedesetih godina prošlog stoljeća. U prošlogodišnjoj akciji, učestvovalo je više od 2.800 gradova iz 48 zemalja.

Evropski komesar za životnu sredinu, Margot Wallstrom, pokrenula je akciju Evropski dan bez automobila – European Car Free Day 1999. godine, kao pilot projekat EU kampanje "U grad bez mog auta".

Evropski „Dan bez automobila“ zamišljen je tako da se svakog 22. Septembra pojedine gradske ulice zatvore za automobile. Širom Evrope tako se promovira uopće kretanje kojim se  ne ugrožava okoliš.

S promjenjivim uspjehom ova se manifestacija provodi i u bosanskohercegovačkim gradovima gdje automobili nisu samo potreba, nego i svojevrsni statusni simbol. Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba u 2019. godini u Bosni i Hercegovini je registrovano 1.175.731 cestovno vozilo, što u odnosu na 2018. predstavlja povećanje od 111.601 vozila ili 10,49 posto.

Prosječna starost motornih vozila u BiH je 16 godina. Oko 55 posto registrovanih vozila u Bosni i Hercegovini je starije od 19 godina, a više od 80 posto voznog parka je starije od 14 godina.

Broj vozila starijih od 27 godina još uvijek čini više od šestine od ukupnog voznog parka, dok broj vozila sa Euro 3 i Euro 4 motorom čini više od polovine ukupnog broja registrovanih motornih vozila. Skoro 75 posto vozila koristi dizel kao pogonsko gorivo, malo više od 21 posto vozila koristi benzin, dok broj vozila sa alternativnim pogonskim gorivom iznosi nešto manje od četiri posto.

Unsko-sanski kanton na listi se nalazi negdje na sredini po broju registrovanih vozila u Federaciji BiH. Broj registrovanih vozila u USK-u 2018. godine je 61.970, a u 2019. taj broj je iznosio 68.393, što je povećanje za 10,36 posto.

Da su automobili najveći zagađivači zraka u USK-u kazao nam je Adnan Alagić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a, kad smo ga pitali za ekološke naknade.

„Namjenska sredstva, oko 1.200.000 KM, koja dodjeljujemo za ekološke projekte, preko 95 posto se prikupljaju prilikom registracije vozila. Ostalih četiri do pet posto, kad je u pitanju USK, su drugi zagađivači, što je jako malo kad govorimo o industriji“, kazao je Alagić.

Prema ekonomskim pokazateljima, BiH je jedna od najsiromašnijih europskih država. Iako mnogi bh. građani žive na ivici siromaštva, ne odriču se svojih vozila. Za neke je posjedovanje automobila „iluzija boljeg života“, a za druge „strast kojoj se ne može odoljeti“.

U kojoj će se mjeri gradovi pridružiti akciji „Dan bez automobila“? Veći bh. gradovi imaju veliki broj biciklista, ali ne dovoljno i biciklističkih staza. Pješaci se raduju ovoj manifestaciji i priželjkuju rješenja kojima bi se uža gradska jezgra trajno proglasila zonama bez automobila.

U USK-u možda i jedini grad koji je popratio ovaj datum prošle godine jeste Cazin. 22. septembra 2019. grad Cazin je prigodnim aktivnostima obilježio ovaj svjetski datum, gdje se ukazalo na važnost smanjena korištenja motornih vozila u gradskim sredinama i promovisanje zdravog načina života. Organizirane su dvije aktivnosti, biciklizam i planinarska šetnja, a učešće je uzelo blizu 200 aktivista, većinom iz Cazina.

Planinarska šetnja je imala dužinu od oko 18 km, dok su biciklisti koristili rutu dužine 25 km. Slične aktivnosti planirane su i ove godine, najavio nam je predstavnik biciklističkog kluba Cazin, Samir Japić, jedan od organizatora.

Obilježavanjem  "Dana bez automobila”, ukazuje se  na značaj ugroženosti životne sredine, uslijed porasta broja motornih vozila, koja predstavljaju jedan od najvećih zagađivača.

Razvijeni svijet je prepoznao ovaj problem i kombinovanim metodama radi na njegovom smanjenju i, kao krajnjem cilju, potpunom neutralisanju.

Činjenica da su za to potrebna velika novčana sredstva ne oslobađa Bosnu i Hercegovinu, kao relativno siromašno društvo, odgovornosti za nedjelovanje. Manjak novca jeste otežavajući faktor, ali čini se da su još veće prepreke nedostatak svijesti kod stanovništva, nedostatak volje da se počne sa rješavanjem ali prije svega nedostatak sistemskog rešenja i njegove striktne primjene.

Dok se zemlje Zapadne Evrope uvođenjem strožih zakona i mjera zabrane kretanja u užim centrima velikih gradova postepeno rješavaju automobila sa motorima starijih generacija, podstičući istovremeno kupovinu ekološki prihvatljivijih vozila i razvijajući infrastrukturu električnih punjača, čini se da Bosna i Hercegoina u tom pogledu ne da tapka u mjestu, već i nazaduje.

Nizak životni standard i zastarjeli propisi koji regulišu uvoz polovnih vozila, kao i nedostatak kontrole ispušnih gasova na tehničkom pregledu, te izostanak oporezivanja najvećih zagađivača i slaba kontrola naplate takozvane “ekološke takse” prilikom uvoza polovnih vozila – uzimaju svoj danak.

Da bi se dobila podrška javnosti, važno je podići svijest građana o ovom problemu. Nadležne institucije trebaju razmatrati opcije za kupovinu hibridnih i električnih vozila i na koji način je moguće stimulisati građane da se više okrenu ovim vrstama automobila koji su na bh. putevima prava rijetkost. Pored toga treba primjeniti sistemske mjere u većim gradovima, tako de se građani podstiču u upotrebi javnog prijevoza, vožnje bicikla, i naravno pješačenja.

Ova emisija u sastavu projekta “Ekološka riznica – kako je sačuvati?” je producirana uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske. Sadržaj ove emisije je isključivao dgovornost NOVOG RADIJA i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Vlade Švedske.